Muzej Domovinskog rata Dubrovnik, u sklopu Programa Grada Dubrovnika, a povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja 2024. godine priredio je dvije izložbe, Vojarna „Maršal Tito“ u Zagrebu 1991. i Dani ponosa u Domovinskom ratu.

Izložba Vojarna „Maršal Tito“ u Zagrebu 1991. otvorena je 4. kolovoza 2024. u 20.30 sati u tvrđavi Imperijal, a rezultat je međumuzejske suradnje Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik i Muzeja grada Zagreba, Memorijalnog centra raketiranja Zagreba 1991./1995. s ciljem daljnjeg razvoja muzejske djelatnosti i nastavka sveobuhvatnog stručnog bavljenja i proučavanja razdoblja Domovinskog rata.

Vojarne JNA u zagrebačkoj regiji bile su važna izvorišta moći u planovima nametanja socijalističkog, centraliziranog uređenja Jugoslavije te su za Zagreb i cijelu Hrvatsku bile prijelomne točke raspleta višegodišnje krize. Vojarni „Maršal Tito“ u Zagrebu, zvanoj „Maršalka“, bila je namijenjena jedna od glavnih uloga u zamisli destabiliziranja i rušenja demokratski izabranih vlasti Republike Hrvatske. Ratna 1991. u Zagrebu određena je, među stalim, odnosom grada i vojarni JNA. Kroz kronološki prikaz događanja vezanih za vojarnu JNA s najjačom posadom u gradu, izložba nastoji prikazati dinamičan odnos.

Izložba se sastoji od četiri tematske cjeline, unutar kojih se fotografijama iz fundusa Muzeja grada Zagreba i „Vjesnika“ koje se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu, prati razvoj odnosa između vojarne „Maršal Tito“ i građana Zagreba.

Autor koncepcije izložbe je kustos Muzeja grada Zagreba, Juraj Sekula a kustosica izložbe Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik je Varina Jurica Turk.

Zahvaljujući razumijevanju Žičare Dubrovnik građanima je uz poseban popust bila omogućena povratna karta na Srđ po cijeni od 2 EUR.

Virtualna izložba „Dani ponosa u Domovinskom ratu“, autorice Varine Jurice Turk  prikazana je javnosti dana 5. kolovoza 2024., na Stradunu ispred crkve sv. Vlaha s početkom u 20.45 sati.

Izložbu čini više od 260 odabranih fotografija iz Muzejske zbirke koje su raspoređene u četiri kronološko tematske cjeline:  Stradanje i herojska obrana Dubrovnika (listopad-prosinac 1991.), Oslobađanje hrvatskog juga (svibanj-listopad 1992.), VRO Oluja 1995., i Hrvatski branitelji.

Prva cjelina posvećena je sjećanju na stradanje i uspješnu herojsku obranu Grada tijekom 1991. Zločinačko agresorsko razaranje i pokušaji osvajanja potpuno okruženog Dubrovnika predstavljeni su kroz potresne fotografije istaknutih dubrovačkih i hrvatskih fotografa i fotoreportera. Upotpunjene su  iznimnim radovima velikog hrvatskog i crnogorskog slikara Dimitrija Popovića, iz ratnog ciklusa inspiriranog stradanjem Dubrovnika 1991., čije je originale donirao Muzeju.

U drugoj cjelini pratimo tijek velike oslobodilačke operacije Hrvatske vojske, kojom je 1992. izvršena deblokada Grada, oslobođeni privremeno okupirani dijelovi dubrovačke općine, a potpuno poraženi neprijatelj odbačen od međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske.

Treća tematska cjelina posvećena je vojno redarstvenoj operaciji „Oluja“, čijim je uspješnim izvođenjem pobjedonosno okončan Domovinski rat. Fotografije ponajboljih hrvatskih ratnih fotoreportera Matka Biljka i Božidara Vukičevića svjedoče o napredovanju Hrvatske vojske na sjevernodalmatinskoj bojišnici, oslobađanju Knina i velikom slavlju na kninskoj tvrđavi.

U sklopu ove cjeline su i snimci dolaska Vlaka slobode u  Split i  dočeka 4. Gardijske brigade  na splitskoj rivi – dva važna događaja koja su, neposredno po završetku Oluje, simbolično označila ponovno spajanje sjeverne i južne Hrvatske i konačnu pobjedu. Istodobna događanja na dubrovačkom području, u vrijeme i nakon Oluje, prikazana su fotografijama Mila Kovača i Zvonimira Pandže, fotoreportera dubrovačkog dopisništva „Slobodne Dalmacije“. Posljednju cjelinu čine ikonične fotografije branitelja sa svih hrvatskih bojišnica u Domovinskom ratu.