Vrijeme srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku i opći napad na dubrovačko područje koji je počeo 1. listopada 1991., u sklopu srbijanskog imperijalističkog rata protiv hrvatskog naroda, svojim ubilačkim i rušilačkim sastavnicama ostavilo je dubok trag u našoj memoriji. U vremenima nakon rata, u neočekivanom „ratu nakon rata“, svi smo bili suočeni s stalnim pokušajima kriminalizacije Domovinskog rata i neprimjerenim odnosom društva prema braniteljima, ali i izvornoj povijesnoj muzejskoj građi nastaloj u to vrijeme. Stoga je Muzej Domovinskog rata Dubrovnik odavno pokrenuo sustavan rada na prikupljanju, obradi i prezentaciji sačuvane građe koja svjedoči o ovom iznimno važnom razdoblju novije dubrovačke i hrvatske povijesti. Na taj način obogaćene su sve Muzejske zbirke koje su postale vrelo podataka za one koji se žele baviti proučavanjem Domovinskog rata.

Muzej je, djelujući u vrlo teškim uvjetima u neobnovljenoj tvrđavi Imperijal od 2008. godine, u stalnom iščekivanju njene prijeko potrebne obnove i sanacije (što je temeljni preduvjet za opstanak Muzeja), uspio uključiti svoj stručni rad u kulturno povijesnu ponudu Grada. Posebno nas je potaknula i još uvijek ohrabruje pomoć mnogih branitelja i građana i njihovo pokazano razumijevanje za naš rad. Brojni su poklonjeni predmeti, premda osobne i drage uspomene, od memorabilija, umjetničkih i dokumentarnih fotografija, naoružanja, originalnih dokumenta, minsko eksplozivnih sredstava, dijelova ratne opreme, ratnih zastava postrojbi, vojnih zemljovida, autentičnih snimki i izvornih video materijala, pronašli svoje mjesto u stalnoj i povremenim izložbama Muzeja. Sva muzejska građa prikupljena je donacijama i istraživanjem na terenu, a tek mali dio otkupima, na što smo veoma ponosni.

Muzej je uz potporu Grada Dubrovnika, građana i Udruga proisteklih iz Domovinskog rata u razdoblju od 1995. godine do danas realizirao 48 tematskih izložbi uz stalnu „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1995.“. O značenju napravljenog rječito govori i pokazani interes javnosti kao i veliki broj domaćih i stranih posjetitelja kojih je do pandemijskih vremena bilo više od 80.000 godišnje. Ove godine bilježimo trinaestu godišnjicu postojanja na Srđu u tvrđavi Imperijal, „in situ“ mjestu u kojoj je bilo smješteno Zapovjedništvo 163. dubrovačke brigade Hrvatske vojske i koja je bila prva crta obrane Grada. Vjerujemo kako je Muzej svojim djelovanjem učinio značajan iskorak u zajedničkom nastojanju da Dubrovnik, grad kulture i umjetnosti, u široj javnosti postane poznat i kao simbol herojstva i pobjede hrvatskog naroda u Domovinskom ratu, a sadašnjim i budućim radom trudimo se omogućiti sveobuhvatan stručni i znanstveni pristup u proučavanju Domovinskog rata. Time pridonosimo utvrđivanju povijesnih činjenica i cjelovite istine o događajima iz naše novije povijesti.

Prošle godine smo, za Dan dubrovačkih branitelja, prezentirali projekt „Tvrđava Imperijal nekad – danas – sutra“ u sklopu kojeg je predstavljena konačna verzija Idejne muzeološke koncepcije stalnog postava Muzeja, autorice Varine Jurice Turk i arhitektonskog rješenja gđe Petrice Balija, koju možete pogledati na našoj mrežnoj stranici mdrd.hr pod kategorijom Novosti, i koja za sve muzeje predstavlja krunu cjelokupnog stručnog muzejskog rada, ali zorno pokazuje i „koliko nas još posla čeka“, i nakon 30 godina od početka Domovinskog rata, do realizacije suvremenog Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik u obnovljenoj tvrđavi Imperijal.

30. obljetnica herojske obrane Grada

Ove 2021. godine Muzej je, uz redovan rad, sve svoje programe posvetio je 30. obljetnici od početka otvorene agresije na Republiku Hrvatsku i općeg napada na dubrovačko područje u Domovinskom ratu. Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja Muzej je priredio virtualnu izložbu „Dani ponosa 1991. – 1995.“, koju čini više od 300 odabranih predmeta iz muzejskih  zbirki  i dokumentacije, i koji su  raspoređeni u četiri kronološko tematske cjeline:  Stradanje i herojska obrana Dubrovnika (listopad-prosinac 1991.); Oslobađanje hrvatskog juga (svibanj-listopad 1992.); VRO Oluja 1995. i hrvatski branitelji, a koju se također može pogledati na našoj web stranici mdrd.hr.

U suradnji s Gradom Dubrovnikom sudjelujemo u Programu obilježavanja 30. obljetnice herojske obrane Grada dvama većim projektima – „Trideset godina poslije“ i „Dani ponosa“ koji će biti realizirani u tvrđavi Imperijal i u digitalnoj verziji objavljeni na mrežnoj i našim stranicama društvenih mreža, te ćete ih moći pratiti „on line“. U ovim složenim uvjetima pandemije, usprkos smanjenom proračunu i izostanku velikog broja posjetitelja, trudimo se biti dostupni našoj publici stvarno i virtualno.

Program Muzeja „Trideset godina poslije“ povijesno prati događanja na dubrovačkom području, od Bistrine do Prevlake, od 1. listopada 1991. do 6. prosinca 1991., gdje ćemo se zajedno prisjećati svih važnijih zbivanja tijekom kraja 1991. godine, a program Muzeja „Dani ponosa“ obuhvaća niz od pet tematskih izložbi čije je ishodište isključivo prikupljena građa Muzeja ; „Dani ponosa – početak vojnog napada na dubrovačko područje“ (1.10.-24.10.2021.), „Dani ponosa – Konvoj Libertas“ (31.10.– 7. 11. 2021.), „Dani ponosa –Najteži dani u herojskoj obrani Dubrovnika i očuvanju njegove slobode“ (9.11. – 21.11.2021.), „Dani ponosa – 6. 12. 1991.“ (2.12.– 15.12.2021.) i „Dani ponosa – herojska obrana Grada“ (Tvrđava Imperijal, 15.12.2021.– 25.05.2022.).

Uz knjigu, Spomenica „Vječni kao domovina“, koja je knjiga ljubavi, bola i ponosa, nastala kao plod višegodišnjih nastojanja i rada članova Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Dubrovnik i Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Republike Hrvatske  – Dubrovnik, koji je u ime uredništva vodio gospodin Niko Vuković, uz tugu i ponos sjećat ćemo se svih poginulih dubrovačkih branitelja iz Domovinskog rata.  Spomenica „Vječni kao domovina“ samo je još jedan način na koji možemo iskazati zahvalnost poginulim dubrovačkim braniteljima iz Domovinskog rata koji veličinom svog herojstva i žrtve na najbolji način svjedoče o tome kako je velik doprinos Dubrovnika hrvatskoj slobodi i suverenosti.

Vjerujemo kako ćemo ovakvim radom i zajedno sa svim građanima Grada i stanovnicima bivše Općine Dubrovnik dati doprinos očuvanju sjećanja na dane kada je iznova obranjena sloboda na čijim temeljima počiva naš grad.

Varina Jurica Turk, prof. Muzej Domovinskog rata Dubrovnik

Skip to content